Racionalno-emotivno-bihevioralna terapija (REBT) i kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) dele sličan pristup u tome što obuhvataju tri ključna aspekta problema: misli, emocije i ponašanja. Iako se temelje na sličnim principima, REBT je specifično fokusiran na promenu duboko ukorenjenih uverenja koja uzrokuju emocionalnu patnju, dok KBT više pažnje posvećuje prepoznavanju i promeni negativnih misaonih obrazaca i ponašanja koji vode ka problemima.
KBT terapija, koju su razvili Aaron Beck i drugi stručnjaci, smatra da negativne misli (kao što su pesimizam, katastrofiziranje i iracionalna uverenja) direktno utiču na emocionalne reakcije i ponašanja. Terapeut u KBT-u pomaže klijentima da identifikuju ove negativne misli, testiraju njihovu realnost i razviju zdravije načine mišljenja. KBT često koristi konkretne tehnike poput kognitivne restrukturacije, vežbi suočavanja i sistematske desenzibilizacije kako bi promenila ponašanja koja pogoršavaju emocije.
Slično REBT-u, KBT se oslanja na činjenicu da ljudi nisu samo pasivni primatelji spoljnog sveta, već aktivno oblikuju svoja emocionalna stanja kroz svoja uverenja i misli. Obe terapije nastoje da klijentima omoguće dublje razumevanje kako njihova razmišljanja utiču na emocije i ponašanja, te da im pruže alate za aktivnu promenu i samostalno rešavanje problema.
Konačno, obe terapije pomažu osobama da razviju dugoročnu emocionalnu stabilnost i samosvest, stičući veće veštine za upravljanje svojim životom.
Pored tradicionalnog KBT-a, postoji i treći talas KBT-a, koji proširuje klasične tehnike uključivanjem aspekata mindfulnessa, prihvatanja i emocionalne fleksibilnosti. Ovaj pravac terapije ima za cilj da pomogne klijentima da se pomire sa svojim negativnim emocijama, umesto da se bore protiv njih, i da razviju sposobnost da žive u skladu sa svojim vrednostima.
Jedan od najpoznatijih pravaca trećeg talasa KBT-a je terapija prihvatanja i posvećenosti (ACT), koja se fokusira na razvijanje emocionalne fleksibilnosti i sposobnosti klijenata da prihvate svoje misli i emocije, bez pokušaja da ih kontrolišu ili izbegavaju.
Međutim, još jedan značajan pristup trećeg talasa KBT-a je terapija saosećanja (CFT), koju je razvio Paul Gilbert. CFT je dizajniran da pomogne klijentima da razviju saosećanje prema sebi i drugima, što je posebno korisno za ljude koji pate od niskog samopouzdanja, stresa i depresije. Fokus CFT-a je na stvaranju emocionalne topline i podrške u terapijskom okruženju, kao i na učenju klijenata kako da prepoznaju i obuzdaju kritičke unutrašnje dijaloge i negativne emocije prema sebi.
CFT koristi tehnike zasnovane na mindfulnessu, meditaciji i psihološkoj edukaciji kako bi klijentima pomogao da razviju sposobnost da se nose sa teškim emocijama kao što su sram, krivica i anksioznost. Takođe, CFT podstiče klijente da se usmjere ka tome da pokažu saosećajnost prema sebi, što pomaže u smanjenju negativnih emocija i razvijanju unutrašnje otpornosti.
U konačnici, treći talas KBT-a, kroz pristupe kao što su ACT i CFT, omogućava klijentima da steknu veću emocionalnu fleksibilnost, samosuosjećanje i sposobnost da prihvate i prebrode teške emocije. Kombinovanjem tradicionalnih tehnika sa elementima mindfulnessa i saosećanja, ove terapije pomažu klijentima da postanu emocionalno otporniji i sposobniji da se nose sa životnim izazovima, bez obzira na negativne misli ili stresne situacije.